Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Socijalne reforme i finasiske inovacije socijalnog upravljanja". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

Univerzitet Bujanovac

SEMINARSKI RAD

SOCIJALNE REFORME I FINANSISKE INOVACIJE SOCIALNOG UPRAVLANJA

Bujanovac 2009.

Sadrzaj

Uvod    3

Osnovni ciljevi reforme socijalnih naknada          4

Institucionalni i financijski okvir  4

Institucije koje sudjeluju u provodenju socijalnih naknada            5

Financijski pokazatelji    5

Pregled prema imovinskom i dohodovnom cenzusu        6

4.         Mjere    7

4.1.       Administriranje socijalnih naknada          7

Jedinstveni registar korisnika prava        7

Jedinstveni katalog prava          7

Razmjena podataka       7

Jedinstveno mjesto za informiranje o ostvarivanju socijalnih naknada - «one-stop-shop»  8

4.2.       Socijalna skrb   8

Socijalne pomoci          9

Prava osoba s invaliditetom       9

Zastita vojnih i civilnih invalida rata         10

5. Zaključak………………………………………………………………………………………………………………………11

1. Uvod

Socijalne naknade opci su izraz za sva novcana i nenovcana davanja te usluge koje pruzaju javne vlasti. One su usko povezane s konceptom socijalnih prava, koja su odredena zakonom ili su rezultat mjera usmjerenih prema ostvarivanju odredenih socijalnih i politickih ciljeva. Socijalna prava i naknade koje iz njih proizlaze trebaju sluziti promicanju socijalne kohezije, solidarnosti i socijalnog ukljucivanja. Socijalne naknade su, prije svega, vezane uz sustav socijalne zastite (socijalne sigurnosti) te stanovanje i obrazovanje.

Sustav socijalne zastite u Hrvatskoj cine mirovinski i zdravstveni sustav, sustav zastite od nezaposlenosti, sustav zastite obitelji i djece, sustav socijalne pomoci i socijalne skrbi te sustav zastite ratnih stradalnika. U odnosu na mnoge druge zemlje, Hrvatska je izdvajala i izdvaja znacajna sredstva za saniranje i prevladavanje posljedica Domovinskog rata.

Opcenito uzevsi, nakon Domovinskog rata kvantum socijalno ugrozene populacije u hrvatskom se drustvu osjetno povecao, a drzavna je intervencija porasla, pa su se znatno povecali ukupni drzavni rashodi za socijalnu zastitu. Kako bi se potaknuo brzi gospodarski razvoj i brze ukljucivanje u europske asocijacije te smanjila ovisnost o drzavnim naknadama, drzava nastoji restrukturirati socijalni sektor.

Do sada je nedovoljno paznje bilo posveceno problemu multipliciranja i preklapanja prava u razlicitim podrucjima. Zapravo, nije bilo dovoljno koordinacije i razmjene informacija izmedu razlicitih dijelova sustava socijalne zastite. Nedovoljna uskladenost prava na naknade karakteristicna je kako za naknade koje se ostvaruju na razlicitim razinama vlasti, tako i za naknade koje se ostvaruju na istoj razini vlasti). Medusobno uskladivanje rashoda za socijalne naknade predstavlja vaznu komponentu hrvatskog fiskalnog programa. Stoga je potrebno uspostaviti vezu izmedu razlicitih podrucja socijalnih prava (naknada), umjesto da ih se tretira izolirano. Drugim rijecima, potrebno je poci od meduovisnosti socijalnih prava, jer u protivnom moze doci do nepravedne kumulacije prava ili visestrukog iskljucivanja odredenih kategorija potencijalnih korisnika (kada uskracenost jednog prava povlaci za sobom i uskracivanje drugih prava).

...

 

-------------------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.---------------------

    www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]